Nacionalni program za šećernu bolest prvi put je donesen još davne 2007. godine, inicijalno na pet godina, nakon čega se pod raznim nazivima (nacionalna strategija, strateški plan, rezolucija o šećernoj bolesti) kontinuirano provodi do danas. U programu su detaljno razrađeni misija, vizija, opći i specifični ciljevi, te organizacija njihove provedbe.

Nažalost, 14 godina nakon toga još smo uvijek daleko od zadanih ciljeva, prvenstveno zbog neadekvatne organizacije zdravstvene skrbi ovih bolesnika unutar postojećeg sustava.

Naime, prema podacima registra CroDiab iz 2020. godine u našoj zemlji je trenutno više od 310.000 oboljelih od šećerne bolesti, od kojih 90% čine osobe sa šećernom bolešću tip 2. Prema našem viđenju, liječenje potonje skupine bolesnika ponajprije mora biti u domeni primarne zdravstvene zaštite, a ne tercijarne skrbi kao što je sada slučaj. Navedeno je moguće postići poticanjem usavršavanja obiteljskih liječnika (pojedinaca ili u grupnoj praksi) u području dijabetesa kao i omogućavanjem bolje i brže komunikacije s endokrinolozima-dijabetolozima.

Stoga je jedna od temeljnih zadaća novoosnovanog Hrvatskog dijabetološkog društva (u daljnjem tekstu Društva) podizanje razine znanja o šećernoj bolesti, i kod liječnika i kod bolesnika, putem edukacijskih radionica koje bi se organizirale na razini županija i gradova, kao i stvaranje preduvjeta za bržu komunikaciju između svih dionika sustava koji skrbe o osobama sa šećernom bolešću.

Sukladno tome, važnu ulogu u radu Društva uz endokrinologe, imaju liječnici obiteljske medicine i stručnjaci u području javnog zdravstva, ali i nutricionisti, psiholozi i medicinske sestre kao pridruženi članovi. Dio aktivnosti Društva posvećen je radu na društvenim mrežama kako bi sve potrebne informacije učinile lako dostupnim onima kojima su namijenjene. Na kraju, važno je istaknuti da je jedan od prioriteta rada Društva i  suradnja s udrugama osoba sa šećernom bolešću, zbog čije dobrobiti se u konačnici Društvo i osniva.