Optimalna koncentracija 25(OH)D3 (vitamin D) za koštano zdravlje je 50-100 nmol/l (20-40 ng/ml). Međutim optimalna koncentracija vitamina D za izvankoštano zdravlje nije do sada poznata. Brojna istraživanja pokazala su povezanost koncentracije vitamina D i brojnih bolesti, uključujući mišićno-koštane bolesti, metaboličke bolesti, srčanožilne bolesti, karcinome, autoimune i zarazne bolesti. Ta činjenica je dovela do toga da se široko primjenjuje nadoknada vitaminom D i pojačana je potražnja laboratorijima za mjerenjem serumske koncentracije vitamina D u općoj populaciji. Cjelokupna korist od navedenog nije jasna, kao što ne postoji jasni optimalni dnevni unos vitamina D i ciljna serumska koncentracija vitamina D u svrhu prevencije navedenih bolesti. Brojne kontroverze postoje vezane uz mjerenje koncentracije vitamina D i davanje suplemenata vitaminom D u osoba koje nemaju strogu indikaciju za isto. Stoga je američko endokrinološko društvo (Endocrine Society) nedavno izdalo klinički praktične smjernice pod nazivom „Vitamin D u prevenciji bolesti“ koje je usmjereno na upotrebu vitamina D u svrhu smanjenja bolesti u pojedinaca koji nemaju indikaciju za mjerenjem koncentracije vitamina D ili terapiju vitaminom D (npr. hipokalcijemija) (https://doi.org/10.1210/clinem/dgae290).
Ovdje izdvajamo pitanja i odgovore na sporne teme koje se spominju u tekstu:
- Trebamo li empirijski davati vitamin D djeci i adolescentima u dobi od 1-18 godina? Preporučuje se empirijska nadoknada u svrhu prevencije rahitisa i smanjenja rizika od respiratornih infekcija. Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dozi od 600 IU dnevno.
- Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama mlađima od 50 godina?
Ne preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D.
Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D.
U navedenoj populaciji koncentracija vitamina D i ishodi povezani s koncentracijom nisu potvrđeni u kliničkim istraživanjima. Ne savjetuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D za donošenje odluke o terapiji vitaminom D, niti se savjetuje rutinsko praćenje koncentracije vitamina D za titraciju doze vitamina D. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
- Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama u dobi od 50-74 godina?
Ne preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D.
Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D.
U navedenoj populaciji koncentracija vitamina D i ishodi povezani s koncentracijom nisu potvrđeni u kliničkim istraživanjima. Ne savjetuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D za donošenje odluke o terapiji vitaminom D, niti se savjetuje rutinsko praćenje koncentracije vitamina D za titraciju doze vitamina D. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
- Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama starijima od 74 godine?
Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D osobama starijima od 74 godine jer potencijalno smanjuje rizik mortaliteta.
Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dnevnoj dozi od 800 IU.
Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D osobama starijima od 74 godine.
U navedenoj populaciji nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
- Trebamo li empirijski davati vitamin D tijekom trudnoće?
Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D tijekom trudnoće budući da potencijalno smanjuje rizik preeklampsije, intrauterinog mortaliteta, prijevremenog porođaja, smanjene porođajne mase i mortaliteta novorođenčadi.
Preporuke se temelje na dokazima kliničkih istraživanja provedenih u zdravih trudnica. Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, prenatalne pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dozi od 600 IU dnevno.
Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D tijekom trudnoće.
U navedenoj populaciji nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
- Trebamo li empirijski davati vitamin D odraslim osobama s predijabetesom?
Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D odraslim osobama s visokorizičnim predijabetesom, kao dodatak promjeni životnih navika, u dozi od 600 IU dnevno u svrhu smanjenja rizika progresije predijabetesa u dijabetes. Međutim, promjena životnih navika je osnovna terapija za odrasle s predijabetesom.
- Daje li se prednost nižoj dnevnoj dozi vitamina D u odnosu na intermitentu višu dozu vitamina D osobama u kojih je indicirana terapija?
Preporučuje se niža dnevna doza vitamina D u odnosu na intermitentno davanje viših doza vitamina D kod osoba starijih od 50 godina. Nisu promatrane osobe mlađe od 50 godina.
- Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u zdravih odraslih osoba?
Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u zdravih odraslih osoba.
U zdravih odraslih osoba nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
- Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih osoba tamnije boje kože?
Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih osoba tamnije boje kože.
Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Nisu pronađena klinička istraživanja povezana s kliničkim ishodima koja su analizirala boju kože/rasu.
- Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih pretilih osoba?
Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih pretilih osoba.
Nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija).
Tablica 1. Preporuke za empirijskom nadoknadom vitaminom D u određenih skupina.
| 1-18 godina | 19-74 godina | ≥ 75 godina | Trudnoća | Predijabetes |
| Empirijska nadoknada vitaminom D | Bez empirijske nadoknade vitaminom D | Empirijska nadoknada vitaminom D | Empirijska nadoknada vitaminom D | Empirijska nadoknada vitaminom D |
dr. sc. Karin Zibar Tomšić, dr. med